Obredom pepeljenja započeli smo korizmeni hod
Vrijeme korizme, počelo je na Pepelnicu ili Čistu srijedu (13. veljače 2013.) kada smo krenuli u korizmeni hod koji traje četrdeset dana i vodi nas radosti Gospodinova Uskrsa. I na večernjoj misi u našoj župnoj crkvi, prepunoj vjernika, posvijestili smo istinu „Obrati se i vjeruj evanđelju“, riječima koje nam je Krist, preko svećenika, uputio kao poziv i putokaz u obredu pepeljenja.
Župni vikar Mato Jokić uvodeći u svetu misu na Pepelnicu rekao je kako se podsjećamo da smo ljudi koji trebaju pomoć u dostojanstvenom hodu, a u propovijedi je potaknuo promišljanje o kršćanskom postu. „Jedan od prisutnih mitova je vegetarijanstvo i učenja raznih pokreta te je jedna od najvećih opasnosti manihejstvo u silnoj opsjednutosti hranom. Moderni manihejci nastoje sve više ugušiti ego. Kršćanski post ne traži spasenje u nekoj nazovi spasenjskoj energetskoj hrani i cilj posta ne smije biti manihejstvo, nego otvorenost i ranjivost spram Boga“, kazao je Jokić podsjećajući kako post može biti od ovisnosti od televizije, interneta, od osoba i stvari koje nas posjeduju ili mi njih želimo posjedovati i još koječega zarobljavajućega te svoju dušu treba očistiti za nevin pogled prema Bogu. Uslijedio je obred pepeljenja pokajnika blagoslovljenim pepelom. Na kraju mise vjernici su obaviješteni o mogućnosti sudjelovanja u pobožnosti križnoga puta srijedom, petkom i nedjeljom u 18 sati.
Korizmeno promišljanje
U borbi protiv zla i grijeha čovjek nije sam, ostavljen i prepušten svojim (skromnim) snagama, nego mu svoje društvo i pomoć nudi sam Bog, Krist, pobjednik nad grijehom. Obratiti se znači prihvatiti Božju ponudu. Tijekom četrdeset dana na duhovnom putu nismo sami jer nas Crkva prati i podupire od samoga početka Božjom riječju, koja obuhvaća program duhovnog života i pokorničkog zauzimanja, kao i milošću sakramenata. Upravo priprava na Uskrs milosno je vrijeme na koje podsjećaju rečenice: „Obratite se i vjerujte evanđelju!“, "Sjeti se da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti". Obraćenje, premda je plod milosti, zahtijeva i čovjekovu akciju. Stoga Crkva, osobito u ovo korizmeno vrijeme, osim sakramenata ispovijedi i euharistije nudi i preporučuje i druga sredstva rasta u vjeri: post, molitvu i dobra djela.
U katehezi na Općoj audijenciji, 17. veljače 2010. papa Benedikt XVI. je rekao: Mala gesta pepeljenja otkriva nam jedinstveno bogatstvo svoga značenja: to je poziv proživjeti korizmeni hod tako da svjesno i snažnije uronimo u Isusovo uskrsno otajstvo, u njegovu smrt i uskrsnuće, po sudjelovanju u euharistiji i u životu ljubavi, koji iz euharistije rađa i u kojem nalazi svoje ispunjenje. Pepeljenjem obnavljamo našu obavezu nasljedovati Isusa, pustiti da nas preobrazi svojim uskrsnim otajstvom, kako bismo pobijedili zlo i činilo dobro, kako bismo postigli da umre naš "stari čovjek" vezan uz grijeh i rodi se "novi čovjek" preobražen Božjom milošću.
Na Pepelnicu je obredom pepeljenja počelo korizmeno razdoblje. Riječ je o staromu obredu kojim su se obraćeni grešnici podvrgavali pokori. Posipanje pepelom (uvedeno krajem 11. stoljeća) označava priznavanje vlastite krhkosti i smrtnosti koju Božje milosrđe treba otkupiti. To je čin otvaranja obraćenju o obvezi uskrsne obnove. Korizma traje do Velikog petka i priprava je za Uskrs. Vrijeme sabranosti. U svrhu plodonosne korizme imamo liturgijske i pučke pobožnosti. Najvažnije je obraćenje koje je nužno jer smo podložni grijehu i štoviše, stoga što nam je potreban nov život – božanski. Četrdesetdnevnica (lat. quadragesima) je hod u susret s preobražavajućim Kristovim likom. Obraćenje znači otkriće novoga života u Kristu.
Od 5. stoljeća u središtu priprave za Uskrs je post. Crkva naglašava kako korizmeni post ne znači samo odricanje od ukusnih mesnih i začinjenih jela, već ponajprije prekid sa svakodnevnim lošim navikama, zaokret u životu. Pojedini će reći valja se najprije odreći grijeha, priznati ih i oprostiti onima koji su te povrijedili. Potom treba zamoliti neka Duh Sveti ispuni prostore duše, zamoliti Boga neka osvježi i izliječi dušu, tijelo i duh, a onda početi živjeti pozitivno i vidjeti kako stvarno moguće biti drukčiji, nov čovjek svet; i kako je moguće svega se odreći i biti slobodan u srcu; prihvatiti život s križevima, mukama, smrću i bolestima; postati zdrav, vječan i neuništiv. Tko je dobro iskoristio korizmu, taj postaje iskusni kršćanin, vjernik i čovjek, suobličen Kristu. Tako Uskrs na kraju korizme postaje ne samo slavlje Isusova Uskrsa i nade u naš, nego u novi početak, u novo godišnje doba vlastitoga života – zdravijeg, kreposnijeg, humanog, plemenitog, milosrdnijeg.
U teološkim razmatranjima možemo uočiti kako su nekada ranije kršćani, osjećajući korizmu kao blagoslovljeno, posvećeno vrijeme, u radosti jedni drugima poželjeli lijep početak, kao što mi danas čestitamo jedni drugima Novu godinu ili rođendan. Radostan i plodonosan korizmeni hod u Godini vjere!
Iz poruke pape Benedikta XVI. za korizmu 2013.
Predraga braćo i sestre, u korizmi u kojoj se pripravljamo za proslavu događaja križa i uskrsnuća u kojem je Božja ljubav otkupila svijet i svojim svjetlom obasjala povijest, želim vam svima da u tom dragocjenom vremenu oživite svoju vjeru u Isusa Krista, da bismo ušli u isti njegov optok ljubavi prema Ocu i prema svakom bratu i sestri koje susrećemo u svom životu. Za to uzdižem svoju molitvu Bogu, dok zazivam Gospodnji blagoslov na svakog od vas i na sve zajednice!
Pripremila: Nevenka Špoljarić